Šta znači dijeta?
Dijeta ne bi trebalo da znači način mršavljenja, već način ishrane koja može da nas isceli, koja nas čini zdravim i koja može da nas ugoji, ili može da nas oslobodi viška kilograma – to je sve značila reč dijeta u latinskom jeziku.
Na čega mi mislimo kad govorimo o dijeti? Dijeta je uglavnom jednaka izgladnjavanju, mukama i nečemu što će od našeg tela oduzeti važne namirnice bez kojih ćemo postati bolesni.
Ohoho! Molim?! Oduzeti namirnice zbez kojih ćemo se razboleti?! Znači da ljudi veruju da ako ne unesu nešto, onda će se razboleti – razumem. Kako onda ne shvataju da su zato stalno prehlađeni, umorni i skloni raznoraznim civilizacijskim bolestima, jer nešto ne unose?! I šta je to što ne unose? Ili šta unose u prekomernim količinama? Šta je to što nam preporučiju da jedemo što više? UGLJENE HIDRATE.
Neki misle da je gojaznost jedna od modernih bolesti, a ipak drugi tvrde da je to samo jedan simptom. Simptom čega? Nepravilnog životnog stila.
Ako prihvatimo da je gojaznost bolest, i možemo da je izlečimo nekom vrstom ishrane, da li se onda hrana smatra lekom? A ako gojaznost nije bolest, zašto se zdravstvo bavi s njom? Treba li lečiti gojaznost ako ona sama nije bolest, samo povećava rizik za raznorazne bolesti? Ili bi je trebalo sprečiti? Teško je nešto sprečiti kad je već nastalo, i veliki broj populacije je već gojazan.
Ako je neko gojazan, preporučuju mu da jede manje. Izračunaju koliko treba da jede, i mora da se pridržava toga. Da li će imati dovoljno energije ako smanji količinu hrane? Bilošta izostavimo iz našeg jelovnika, počećemo mršaviti. Možemo da smanjimo unos masti, i mršavićemo, isto tako ako smanjimo unos mesa, ili smanjimo unos ugljenih hidrata. Mnogimo je najvažniji rezultat smanjena telesna težina, ali postoji nešto mnogo važnije: zdravlje. Važno je da saznamo kakva hrana, kakve namirnice nam čuvaju ili vraćaju zdravlje.
Zašto keto? Ketogena dijeta nije samo jedna brza dijeta, već možemo da živimo keto stil života gde se hranimo zdravo, jedemo pravu hranu (real food), i nećemo se izglađivati. Pored mršavljenja možemo da ozdravimo od hroničnih bolesti, kao što su šećerna bolest, rak, srčane bolesti, Alchajmerova i Parkinsonova bolest, epilepsija, demencija, hiperaktivnost, depresija, akne, inzulinska rezistencija, policistični jajnici… Pitate se kako? Pročitajte članak o poznatom mađarskom istraživaču koji radi na Kalifornijskom Univerzitetu u Los Anđelesu Laslo G. Boroš, koji je sam sebe i svoju majku izlečio od raka nakon smrti svog brata blizanca koji je umro tokom hemoterapije iste vrste raka koji je i sam istraživač imao.